»DVORCAFE«
Dobro došli na forum DVORCAFE.
Da bi ste mogli pristupiti i videti kompletan forum morate biti registrovani član kod nas.
Članovima brez poruka je onemogućen dostup linkovima.
Gostima je onemogućen pristup downloadu.
Registracija je besplatna
Dođite da se družimo.

TIM DVORCAFE
»DVORCAFE«
Dobro došli na forum DVORCAFE.
Da bi ste mogli pristupiti i videti kompletan forum morate biti registrovani član kod nas.
Članovima brez poruka je onemogućen dostup linkovima.
Gostima je onemogućen pristup downloadu.
Registracija je besplatna
Dođite da se družimo.

TIM DVORCAFE
»DVORCAFE«
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
»DVORCAFE«

»FORUM DVORCAFE / DVOR NA UNI«
 
PrijemGalerijaLatest imagesRegistruj sePristupiRSK RADIO
POZDRAV, AKO HOĆETE VIJDETI LINKOVE DOWNLOADA MORATE URADITI SLEDEĆE
1). DA SE REGISTRUJETE ALI PRIJAVTE NA NAŠ FORUM
2). POSLE 10 NAPISANIH PORUKA ĆE TE MOĆI VIDETI LINK
3). GOSTI NEMAJU PRISTUP DOWNLOADU
4). SVE VAM PIŠE NA FORUMU U TEMI >> OVDE << [KAKO DA VIDIM LINK]
1). MOLIM SVE NAŠE ČLANOVE DA SE SUZDRZE OD RAZNIH PRVOKACIJA I UVREDE DRUGIH ČLANOVA FORUMA
2). BUDITE PRISTOJNI I POSTUJTE DRUGE AKO HOĆETE DA VAS NEKO POSTUJE
3). OVDJE NEMA POLITIKE RAZNIH DISKUSIJA O TOME, RAZNIH VRIJEĐANJA ZATO VAS MOLIM SUZDRZITE SE OD RAZNIH ISPADA
4). AKO BUDETE IMALI TAKAV ILI SLIČAN PROBLEM ONDA PIŠITE >> OVDE <<
5). SVAKI ISPAD I VRIJEĐANJA BIĆE STROGO KAŽNJENO [BAN]
1). MOLIMO SVE NAŠE ČLANOVE DA NE POSTAVLJATE RAZNE VIDEO SNIMKE SA UVREDLJIVIM SADRZAJIMA NA NACIONALNOJ I VJERSKOJ
PRIPADNOSTI
2). U SUPROTNOM ĆETE BITI ODSTRANJENI / BANOVANI SA FORUMA BREZ UPOZERENJA
1). RSK RADIO JE KRAJIŠKI RADIO ONLINE 24/h NA DAN I 365 DANA U GODINI
2). AKO STE ZA MUZIČKU ŽELJU ONDA STE NA PRAVOM MJESTU
3). PIŠITE NA MALOM ILI VELIKOM CHETU TAD KAD JE DJ RSK RADIO /ADMIN /SLOBO / RSK PRISUTNI
4). BILO KOJU VRSTU MUZIKE OSIM NACIONALNE ISPUNJAVAMO NAŠIM ČLANOVIMA OBA FORUMA I TO SVE BESPLATNO
5). UNAPRED SE IZVINJAVAM AKO KOJA PJESMA BUDE NA VJERSKOJ ALI NACIONALNOJ OSNOVI HVALA
24/h SA VAMA / RSK RADIO
NAŠI BANERI
Kozara i Potkozarje 30xevr6


Shrani.si

NAŠ BANER MOŽETE
PREUZETI
OVDE
RAZMJENA BANERA
AKO STE ZA RAZMENU ILI SARADNJU ONDA PIŠITE OVDE


NAŠI PRIJATELJI
Shrani.si

banner

Kozara i Potkozarje 15fovnb

Kozara i Potkozarje Krajin12





Shrani.si

DVORCAFE & RSK
LINKOVI PRIJATELJSKIH FORUMA
1. RSK-RADIO

SLUŠAJTE RSK RADIO I OVDE
SLUŠAJTE RADIO RSK>>OVDE<<
POSJETIOCI

Flag Counter
FORUM DVORCAFE
DOBRO DOŠLI NA FORUM DVORCAFE
PRAVILA PRI REGISTRACIJI
Pravila pri registraciji:
1) Registrirajte se sa pravom i važećom e-mail adresom.
2) Nalog neće biti odobren ako e-mail adresa nije važeća, ne pišite ime velikim slovima, nacionalnim i žalećim imenima.
3) Ako u roku od 1-2 dana vaš nalog nije aktivan to znači da vam nije ispravna e-mail adresa ili ste pisali velikim slovima, nacionalnim i žalećim imenima u tom primeru će vaš nalog biti obrisan.
OBAVJEŠTENJE ČLANOVIMA
Obavještavamo naše članove da se ne služe raznim trikovima i forama lažnim adresama brisanje naloga registracijom itd da im to neće proći. Takvi će biti trajno banovani sa našega foruma.
OBAVJEŠTENJE ČLANOVIMA
Obavještavamo sve naše članove da uzmete 2 minuta vremena i pročitate pravila foruma te da se ponašate skladno sa pravilima.
Zato vas molimo pročitajte ih i javite se na poruke administracije da nebi došlo do neželjenih problema.

 

 Kozara i Potkozarje

Ići dole 
AutorPoruka
DC nije aktivan
Uploader
Uploader
avatar


Broj poruka : 31206
Points : 58308
Reputation : 18
Datum upisa : 25.03.2010

Kozara i Potkozarje Empty
PočaljiNaslov: Kozara i Potkozarje   Kozara i Potkozarje Icon_minitimeČet 29 Mar - 18:32

NASELJA IZ PREDISTORIJSKOG DOBA

Brojna su svjedočanstva o boravku čovjeka u ovim krajevima još od najstarijih vremena. Jedno od većih predistorijskih naselja, koje je u Krajini obradeno, jesu sojenice u Donjoj Dolini na srpskoj obali Save, 13 km niže od Gradiške.
Ilija Knežević je 1896. godine na svojoj njivi pronašao brončanu kacigu, koja je poslije dospjela u muzej. Nešto kasnije, 1898. godine nađen je brončani bodež. Počela su iskopavanja, još 1898. godine.
Kuće su bile načinjene od greda. Konstrukcija krova je načinjena od dasaka. Uz zgradu za stanovanje nađene su pomanje koje su služile kao hambari i štale. U kući je bilo ognjište u kom bijahu na dvije strane polukružne udubine za ražanj, a na licu cjevkasti nastavci. U hambarima veliko obilje žitarica, koje su pretvorene u ugljen.

U kulturnom sloju nađeno je obilje starina. Na prostoru od 1590 m2 zemlje nađeno je 12 zgrada. Jedna zgrada koja je obilovala crijepovljem, bila je lončarnica, a druga mesnica. Pronađene su razne posude. Nađeni su i grobovi sa hrastovim lijesom. Naseobina u Donjoj Dolini po svome postanku siže u doba brončano, što dokazuju pojedini brončani nalazi, a osobito kalupi za salijevanje predmeta, koji po obliku pripadaju kasnijem odsjeku ove dobi, a trajalo je kroz čitavo prvo željezno doba. Mi možemo staviti početak njihovog negdje u XIII, a svršetak u IV vijeku prije nove ere. Čini se da je sojenica vodenom katastrofom uništena (343,92).

Tu je nađen i kostur prabika koji je lovljen za hranu, a živio je u ovom području (343,92). Tu je živio i jelen. Njega su lovili radi mesa, kože i rogova. Rijetka lovina bio je i los od kojeg su sačuvane rožine. I ta je životinja kod nas izumrla. Lovio se jazavac i medvjed. Od ptica glavna lovina bila je patka (343,93). Pronađeni su i drveni čamci, oruđe za obradu i lov. Nađena je kaciga od bronce, iskopana na Petrovića gredi u Donjoj Dolini. Tu je i brončani i željezni štit (343,97). Sojenice u Donjoj Dolini starije su od prvog gvozdenog doba.

Dokazano je da su stajale na suvom tlu (37,103). Dakle, prema svim podacima u Donjoj Dolini kod Gradiške je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta uopšte u bivšoj Bosni i Hercegovini, koje iznosi na vidjelo dana sojeničko naselje na 40.000 kvadratnih metara, iz polovine drugog milenijuma prije naše ere. Naselje je postojalo 700 smdinn Ovdje su živjela panonska plemena Oseriata.

Bakreni budak i četiri bakrena dlijeta nađena su kod Karavide (Gradiška). U Lamincima, jugoistočno od Gradiške, otkriveno je brojno oružje i nakit iz praistorijskog doba. Na Gradini kod Kozarske Dubice ustanovljeni su tragovi naseljenosti u praistorijsko doba.
Kod toplog vrela banje Laktaši 1893. su nađeni predmeti iz praistorijskog doba: narukvice, zemlja-ni pršljenovi i drugo. Šest zavojitih bakrenih sjekira sa sopom nađeni su u Kozarcu (343,69).

Ovi predmeti se nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Osnovni tip naselja Mezeja predstavljale su gradine, uzvišeni brežuljci prirodno ili vještački utvrđeni. Gradine su dominirale svojom visinom nad okolinom. Najbolje je istražena gradina Zecovi u selu Čarakovu. Vjenceslav Radimski još 1891. godine pisao je o ovoj gradini. Prva probna iskopavanja preduzeo je Alojz Benc 1954.
godine.

Gradina u Knešpolju je praistorijsko naselje starijeg i srednjeg perioda željeznog doba. Iskopavanjem su pronađene nastambe sa kalotastom peci i otvorskim ognjištem, zatim keramika i predmeti od bronze, češljevi od kosti i noževi. Zaštitni bedem pod zemljom okružuje cijeli plato Gradine.
Visina kamena bedema je 1,80 m, a širina 0,70 m. Kameni bedem je zidan živim kre-čom. Kod Gradine na Grobljicu pronađena je praistorijska nekropola.
Inače, područje Kozare i Potkozarja ima dosta gradina iz praistorijskog doba.

PREUZETO SA: KRAJIŠKI KUTAK
Nazad na vrh Ići dole
DC nije aktivan
Uploader
Uploader
avatar


Broj poruka : 31206
Points : 58308
Reputation : 18
Datum upisa : 25.03.2010

Kozara i Potkozarje Empty
PočaljiNaslov: Re: Kozara i Potkozarje   Kozara i Potkozarje Icon_minitimeČet 29 Mar - 18:33

NASELJA IZ RIMSKOG DOBA

U vremenu dolaska Rimljana glavni tipovi naselja na teritoriji Krajine bile su gradine i sojenice.
Neke gradine bile su izgrađene kao utvrde. Sojenice su podizane uz rijeke i ovaj tip naselja najbolje poznajemo po ostacima na Savi (Donja Dolina) i ha Uni (kod Bihaća),
Gradine su daleko izrazitije i brojno mnogo jače zastupljen tip aglomeracija. To su naseobine na osamljenim uzvisinama i brdima, još češće na padinama brda i na visinskim platoima.
Rimsko doba označava važnu prekretnicu u pogledu smještaja naselja. Veliki broj epihorskih naše-lja na uzvisinama i platoima za vrijeme rimske vladavine premješta se u ravnice i zauzima prostor oko gradine.

Tako je i razmještaj aglomeracija odgovarao političkim i strategijskim intencijama Rimljana (287,81). Značajno rimsko naselje otkriveno je u Suvaji, nekih 6 km zapadnije od Kozarske Dubice, na obali Une.
Ovo je prostrano rimsko naselje jednog veleposjeda, kakvi su se u Panoniji formirali od III do V stoljeća. Aglomeracija je smještena na brdovitim zapadnim ograncima Kozare i prešla u ravnicu Une.
Tu se nalazi arhitektonski kompleks palatium fundi, odnosno villa publica u centru velikog posjeda. Posjed je došao do izražaja od kraja IV stoljeća. Ostaci se nalaze na površini od 5 ha ravnog priobalnog zemljišta uz Unu.
Nalazište je otkriveno 1973. godine. Istraživanja su vršena od 4. do 26. IX 1980. godine. Otkopani su temelji građevina oblika pravougaonika, veličine oko 45/30 m. Okrenut je pravcem S-J i završen na sjeveru velikom polukružnom apsidom, a na južnoj manjom i plićom apsidom (egzedra).
Građevina se dijelila u dva pojasa. Otkopano je 5 prostorija. Postoji i hipokaust, prostorija s egzedrom, bila je popločena opeka-ma, a kasnije zakrpana heksagonalnim ciglicama. Uz prostoriju egzedrom prislonjena je prostorija dužine 10, širine 5 m.
Otkopana zgrada pripadala je termama (thermae, babneae). Ovo je bila banja (balneum) namijenjena javnom korišćenju. Starija faza izgradnje je iz II i mlađa iz III ili IV stoljeća. Podovi visokog kvaliteta su iz V stoljeća. Kompleks se izgrađivao tri stoljeća.

Arheološki lokalitet iz antičkog doba na mjestu zvanom »Crkvine« u Suvaji. Okrupnjavanje velikih posjeda počelo je u III a u IV stoljeću doživjelo najveći zamah. Villa publica u Suvaji, kao centar velikog dominija (domena), morala je osim termi imati i gospodar-ski i rezidencijalni dio. Prvome ie pripadala žitnica (horreum), zatim štala i radionice, stanovi i ostali sadržaji vezani za agrar. Rezidencijalni dio, palatium ili praetorium u užem smislu, sasto-jao se od stana za upravitelja ekonomije (procuratora), odaje za prihvat funkcionera i cara i šta-nova za brojnu poslugu.

Cesta Siscia - Sirmium je vodila lijevom (visokom) obalom Une. Potvrđena je s nekoliko miljkaza, među njima i miljokaz Cezara Valerija Severa iz 305/6. godine. oznakom od 39 milja (oko 57 km), pronađen in situ u Baćinu.
U Baćinu su na lokaciji Tuk, upravo na visini Crkvine u Suvaji, pronađeni i ostaci naselja, najvjerojatnije od putne stanice Ad Praetoria (kod Pretori-ja), na udaljenosti od oko 57 km, koja odgovara distanci od Siska do Baćina (Suvaje). Na Tuku u Baćinu izgleda da je bila putna stanica Ad Praetoria. Ruševine na Crkvini u Suvaji, udaljene svega 200-300 m pripadaju Pretoriju. Ruševine u Suvaji bile su u funkciji upravnog centra vele-posjeda kao praetorium fundi, pa je po tom nazvano naselje Praetorium. Podgradci. Zapadno od Gornjih Kijevaca, blizu današnje pilane u Podgracima, na lijevoj obali rijeke Vrbaške leži lokalitet Crkvina.

Tu se nalaze ruševine sa tesanim kamenom, lijepim i brojnijim ostacima rimske krovne i zidne opeke. Iznad ovoga lokaliteta je Gradina. Iz Donjih Podgradaca je nadgrobna ploča sa natpisom: Ursiom et Sirmiae Pot (amilia Proba) fratri et so-rori... et (...) gininae matripač smatra da ovaj spomenik datira iz ranog carskog doba.

On prctpostavlja da se jedno poljoprivredno dobro sa villom rusticom nalazilo u Donjim Podgradcima i da kao vlastništvo nekog veleposjednika iz Sirmijuma datira iz ranog carskog doba (287,90). Gornji Kijevci su oko 15 km jugozapadno od Gradiške.
Na lokalitetu zvanom Manastirište (Karanovac) uz potok Lubinu nailazi se na stare zidine i rimski građevinski materijal, a zna se i za ploče sa natpisima.
U Lamincima, jugoistočno od Gradiške, otkriveno je oružje i nakit iz rimskog doba. Rimska česta na ovom pravcu je išla bliže padinama Kozare. Donji tok rijeke Vrbasa, na prostoru od Gradiške do Banje Luke, u rimsko doba bio je važan poljoprivredni rejon na kom su sa obje strane česte nicale aglomeracije vezane za agrikulturu.

Na prostoru Lijevače polja s obje strane rimske česte sačuvani tragovi naselja predstavljaju ostatke rimskih villa rustica koje su bile izgrađene na većem broju fundusa ovoga plodnog kraja.
Što se tiče velikih posjeda u villae rusticae u Lijevaču polju i kod Donjih Podgradaca, njihov položaj u blizini centra (Servitium, Ad Fines, Castra) i uz važnu komunikaciju (Servitium - Ca-stra) ukazuje na to da su ova poljoprivredna dobra igrala značajnu ulogu u snabdijevanju tih centara i vojnih jedinica koje su bile stacionirane u ovom kraju (287,91).
Na prostoru od Gradiške do Banje Luke aglomeracije nisu malobrojne, a samo na nekoliko mjesta nalaze se uz čestu. Ostaci objekata dalje od česte sačinjavali su komplekse građevina na jednom fundusu.

Servitium (Gradiška) je važan saobraćajni centar i stanica riječne flotile na Savi. Gradiška (Servitium) na Savi poznata je po nalazima iz rimskog doba. U tvrđavi Berbir bili su brojni odlomci rimskog građevinskog materijala.
U sondi dubokoj 3 m bito je obilje velikih odlomaka krovne i podne opeke i fragmenata keramike. Profili ocrtavaju slojeve rimskih ruševina. Odavde potiču dva numizmatička nalaza iz I i II vijeka nove ere (Claudius i Traianus) i nekoliko drugih primjeraka rimskih bakrenih novčića iz III i IV vijeka nove ere, koji su kova-ni u Sisciji, a nađeni su u ruševinama stare tvrđave Berbir. U slojevima ispod tvrđave Berbir, što su slojevi bili niži, nadeni su stariji primjerci rimskog novca. To nam govori o starosti rim-skog naselja u Bosanskoj Gradiški i njegovom kontinuiranom postojanju od najmanje tri vijeka (287,27). Nalazi iz Gradiške i novija istraživanja na ovom sektoru rimske česte potvr-đuju ispravnost lokalizacije po kojoj je Servitium današnja Gradiška.

Materijalni podaci i nalazi u Gradiškoj dokazuju da je na tom mjestu postojalo važno rimsko naše-lje. To naselje je rimska stanica Servitium.
Rimsko naselje u Gradišci, kao stanica na magistrali, imalo je među pristaništima na Savi odgovarajući značaj za riječni promet i vojnu flotilu (287,27). Rijekom Savom su krstarile transportne lađe, riječna patrolna flotila vojnih jedi-nica provincije Panonije. U Gradišci je bio prolaz preko rijeke Save u rimsko doba.
Tu se obezbjeđivala veza s drugom stranom Save.

Ad Fines, današnji Mahovljani, nalazi se 4 km sjeverno od Laktaša. Mahovljani leže u predjelu koji oznaćava prelaz iz posavske ravnice u brdovita krajiska područja, tamo dje se nalazi prirodna granica između Panonije i Dalmacije (287,28).
Udaljenost Servitium -Ad Fines po Tab. Peut. XVI m.p. iznosi oko 24 km. Ta udaljenost od-govara stvarnoj razdaljini Servitium (Gradiška) - Ad Fines (Mahovljani), odnosno oko 24km trasom rimske česte kako smo ie obilježili.
U Mahovljanima po oranicama se nalaze odlomci rimske opeke i kamen sa krečnim lijepom. Na lokalitetu Berek ima nasip kružnog oblika sa građevinskim oranicama. Pored Bereka su veće kamene ploče kao vezani stroj kaldrme. To je nastavak tragova kaldrme od rimske česte. U Mahovljanima su česti nalazi rimskog novca.
Mještani pricaju o grobnicama, statuama, zlatnom nakitu i sl. što su njihovi stari nalazili na oranicama i kućištima.

PREUZETO SA: KRAJIŠKI KUTAK
Nazad na vrh Ići dole
DC nije aktivan
Uploader
Uploader
avatar


Broj poruka : 31206
Points : 58308
Reputation : 18
Datum upisa : 25.03.2010

Kozara i Potkozarje Empty
PočaljiNaslov: Re: Kozara i Potkozarje   Kozara i Potkozarje Icon_minitimeČet 29 Mar - 18:34

Ad Fines (Mahovljani) bi mogla biti etapna stanica (monsio) sa prodavaonicama, radionicama, magacinima, stratištima i sl., što sve dolazi uz ovakve stanice. Ovdje bi trebalo tražiti graničku posudu i sjedište carinskog ure-da.
Tu, uz obronke Kozare, tlo je čvršće i put kraći. Uz Berek se nalazi parcela zemlje obrasla u korov i šiblje, 40 x 40 m, koja je ispod nivoa ostalog zemljišta i u kojoj se nalaze odlomci rimske cigle i grumenje željezne troske.
Ovdje je bila neka rimska radionica. Tragova rimskih zgrada ima i na istočnoj strani moderne česte.
U području Maglajana na više mjesta istočno od česte susreću se rimski ostaci, naročito kamen i opeka.
To se nalazi na humki Crkvine i njivi Luka. Tu nalazimo željeznu trosku.
Sa Luke su primjerci rimskog novca prikupljeni 1896. godine (Antoni-nus Pius i Maximilianus). U selu Vakufu nalazi se lokalitet Gradina, u Seferovcima na Gradini nalazi se brojno građevinsko kamenje sa lijepom i odlomcima rimske opeke.
Ta gradina je 2 km istočno od česte u visini sela Cvijići. Materijal se raznosi i upotrebljava za gradnju. Ima ostataka i kod sela Vakufa, u izvorištu potoka Matura, koji se ulijeva u veliku okuku Save niže Donje Doline.

Ovaj hidronim može biti u vezi sa naseljenošću u antičko doba. Godine 1897. otkrivene su ruševine neke rimske naseobine u blizini Gradine u Mrčevcima.
U blizini Laktaša bila je granica rimskih provincija Ilirikuma i Panonije. Od krajiskih termalnih izvora koji su eksploatisani u rimsko doba među najpoznatijim su Laktaši.
Zasada nije moguće određeno reći kad je nastala rimska naseobina u Laktašima i kad je prestao njen život. Na izvjesne pretpostavke nas upućuju susjedna naselja, a naročito rimska česta koja je rano trasirana pored Laktaša (287,100).
U doba Rimljana u Laktašima je bilo naselje vezano za termalno kupatilo i njegovu eksploataciju (287,25). Godine 1889. tu su otkrivene ruševine veće rimske zgrade sa ostacima hipokausta i nekim drugim predmetima.
U Laktašima je otkrivena pozlaćena statua, vjerovatno nekog rimskog cara. Lokalitet zidine sačuvao je tragove rimske kaldrme i ruševine jedne zgrade. Tu su i cigle kvadratičnog oblika (30 x 30 cm) koje su pokazivalo do 2 m široku trasu u pravcu termalnog vrela. Mještani su 1930. go-dine našli rimske novce i fragmente keramike.

I danas su ćesti rimski numizmatički nalazi u blizini banje i na brijegu uz vrelo. Prikupljeno je više primjeraka rimskog novca iz III i IV vije-ka.
Inače, Laktaši su poznato mjesto po nalazima iz rimskog doba. Rimska naseobina u Laktašima predstavlja izrazit primjer aglomeracije koja je nastala az termalni izvor. Po onome što do-sad znamo, ona nije bila velika. Antićki Laktaši nisu ležali na samoj česti koja je u rimsko doba iz Salone preko Banje Luke vodila u Gradišku, već pored nje, kao što su to pokazala najnovija istraživanja na ovom podrućju. Međutim, blizu Laktaša nalazila se važna rimska stani-ca Ad Fines na granici provincija Dalmacije i Panonije.
Granične postaje su imale svoje vojne posadc, a na ovoj važnoj komunikaciji postojale su i beneficijarske stanice. Udaljenost od Save iznosi svega 28 km i na tom prostoru postojale su brojne aglomeracije, prvenstveno vezane za poljoprivredu (villae rusticae i fundi).

Stoga je izvjesno da su se termalnim vrelom u Laktašima koristili okolni agrarni posjednici (possessores), vojnici iz graničnih postaja i beneficijari, a vje-rojatno i drugi stanovnici ovoga kraja (287,102). Dakle, banjsko naselje u Laktašima svakako je služilo kao odmaralište koje nije bilo daleko od česte.

Ad Ladios (Hin. Ant.),Trn. nalazi se sjeveroistočno od Banje Luke.
U Trnu i najbližoj okolini otprije su poznati rimski ostaci.
Hin. Ant. označava razdaljinu Servitti - Ad Ladios XXIV m.p. = oko 36 km, što se podudara sa stvarnom udaljenošću između Gradiške i Trna.
U Trnu (Ad Ladios) s jedne i druge strane Vrbasa i sadašnje česte nalaze se tragovi rimskih zgrada. Rimska česta je na prostoru
današnjeg Trna prolazila pored ovećeg naselja koje je imalo svoje ciglane i pogodan smještaj za vojnu posadu. U Trnu na lijevoj obali Vrbasa nalaze se ostaci rimske naseobine. I na desnoj obali nalaze se ostaci rimskih zgrada.

Mještani su nalazili zidine po njivama. Godine 1925. otkrivena je ploča s latinskim natpisom i odnesena u Zagreb. Na humkama se nalaze odlomci rimskih opeka i keramike i primjerci rimskog novca. Gradina u selu Šušnjarima ima zidine rimskog porijekla.
Ostaci rimske građevine su još sačuvani. Gradina postoji u selu Hrvaćanima. Interesantno je i brdo Stražbenica.
U Glomočanima su ostaci rimske zgrade. U selu Barlovcima otkriveni su ostaci rimske ciglane. Kod stanice Ramići ustanovljene su rušcvine rimske zgrade i ciglane. Castra (Tab. Peut), Banja Luka.
Po Tab. Peut. razdaljina Servitium - Castra iznosi XVI + XIII m. p=XXIX m.p. (oko 43 km). Ova razdaljina ne divergira mnogo od one koja je označena u Tlin. Ant. (Servitti - Ad Ladios) XXIV m.p. = oko 36 km, čemu treba dodati 9 km udaljenosti Ad Ladios (Trn) — Banja Luka, što ukupno iznosi oko 45 km. Na mjestu današnje Banje Luke nalazilo se u rimsku doDa znatnije naselje sa Jogorom (Castra) koji se uzdizao nad lijevom obalom Vrbasa, tačno na onom mjestu gdje je i sada stara voj-nička tvrđava.

Na Govedarnici blizu tvrđave nailazilo se 20-tih godina ovog vijeka na temelje rimske zgrade i na rimske novce. Uz logor je ležalo naselje (canabae) sa Jupiterovim hramom i to se naselje zvalo Castra (287,24). Castra je vojna baza i logor uz koji se razvilo civilno naselje (canabae). Ovdje-je vjerovatno bila i.etapna stanica za cursus publicus na ovoj česti.
U Banjoj Luci je 1895. godine otkrivena ara iomet osnio loci sa natpisom koji, prema Pačo-vom čitanju, glasi: ».. .L. Sicinius Marcinus b (enerficiarius) co (n) (ularis) P (annoniae) S (upe-rioris) V.S.L. m.« (CIL III, 14221, upor. str. 2328). Na osnovi ovog natpisa Pač zaključuje da je područje Banja Lluke u rimsko doba pripadalo Panoniji Superior. Logor u Banjoj Luci zauzimao je važne strategijske pozicije na komunikaciji Split (Salona) - Gradiška (Servitium). Građevinski ostaci potvrđuju postojanje civilnih naselja koja su izrasla uz logore i razvila se u privredne centre (287,99).

Uz brojne izvore tople mineralne vode postoje ostaci rimskih kanala za dovod termalne vode iz izvora u bazene. Neki od tih kanala i danas su u upotrebi.
Naročito padaju u oči dva podzida uz mineralna vrela na desnoj obali Vrbasa koji svojom konstrukcijom u svemu odgovaraju rimskoj gradnji (287,100).
Nalazi novca još uvijek su česti.
Uz termalne izvore u Gornjem Šeheru nastalo je banjsko naselje. Ono se nalazilo na desnoj obali Vrbasa, dok je pored njega lijevom obalom prolazila rimska česta u pravcu Banjaluke i Gradiske. Terme u Gornjem Šeheru prvenstveno su služile kao lječilište i odmaralište vojnicima garnizona u Castru i stanovni-cima civilnog naselja uz logor (canabae) (287,102).
Tragovi naselja vide se oko Starog Majdana, u Oštroj Luci i Staroj Rijeci i dalje niz Sanu kod Ališića, Zecova, Čarakova, .Begogačana, kod Prijedora itd.
U porjećju Sane brojno su zastupljene utvrde kod mjesta gdje su sačuvani tragovi rudnika i topionica (na Sastavcima južno od Sanskog Mosta, na Klisini, Gradini, Zecovima). Ovakvi kaste-li na pogodnirn mjestima pružali su obezbeđenje rimskim rudnicima (287,95). Na vrelu Zdene postoje ostaci rimskog basena za vodu.

Poznato je više primjera antičkog novca sa ovog područja. Možda iz Prijedora i okoline potiče nalaz dvaju primjeraka kartaginskog novca i pojedan Vaspasianus, Velentinianus i Theodo-sius (287,12)). Naselje u Blagoju moglo je biti sjedište municipalne uprave.

U pogonu je slavljen »dies un-decimus calendas maias«, tj. 21. april kao »dan osnivanja pogona«. Praznik je adekvatan promo-cijama naselja u rang municipija. Ovaj datum je stariji od posjete cara Septimija Severa ovom području 202 godine.
Pogon je postao državna domena u drugom vijeku. Izgleda da je naselje bilo promovisano u status municipija.
To potvrđuje veličina nastanjenog prostora, postojanje hrama i natpis iz Cikota.
Ali, još uvijek je pretpostavka da je bilo municipij. U selu Cikotama kod Prijedora nađen je epigrafski spomenik sa izvjesnim podacima o postojanju municipija u ovom području.
Istraživanja metalurškog pogona vršena su u okviru spasavalačkog zahvata na lokali-tetu Crkvina i Majdanište, u predjelu sela Blagaj i Maslovare.
Istražen je manji dio u blizini tvornice. To su najkompletnije sačuvane građevine iz kasnoantičkog razdoblja. Ono se nekoliko vijekova razvijalo na istom mjestu u neprekinutoj urbanističkoj tradiciji.

Građevine iz prvih vijekova razorene su da bi se na njihovom tnjestu dizale nove u VI vijeku. Pisani dokumenti poti-ču iz drugog i trećeg vijeka nove ere. Ostala je kontinuirana privredna, društvena i etnička os-nova. Tip naselja ostao je isti. Naseije se sastojalo od niza objekata tipa vila. Istraženi prostor je nešto manji od 1 km. Na tom prostoru vide se tragovi više od 20 kuća na razmaku od 25 i više metara, građenih od čvrstog materijala. Naselje je bilo i po obližnjim brežuljcima gdje su zgrade građene od čerpića i drveta.

Upravna zgrada metalurškog centra građena je od opeke sušene na suncu. Većina zgrada je smještena na ruševinama starijih.
Nađen je i jedan kamen sa slovom M, koji je sa pročelja neke zgrade. Metalurški pogon je osnovni. • -U novije nalaze iz Blagaja spadaju brojni rimski novci iz III i IV vijeka nove ere, od Klaudi-ja Godskog do Teodosija, jedan primjerak Hadrijanovog novca, jedan nepotpun natpis sa imeni-ma Ulpia i Iulia, fragmfihti nadgrobnih spomenika i skulptura, odlomak crijepa sa žigom SISC i drugi artefakti rimske prevenijencije (287,12).

Porečje Sane i Japre spada u red vrlo bogatih rudarskih rejona. Rimsko rudarstvo željeza dokazano je brojnim nalazima i tragovima na više mjesta. U Šehovcima kod Sanskog Mosta i na brcžuljcima Troska prema Starom Majdanu otkrivene su rimske talionice. a na Vracar-Gradu. kod Briševa. praistorijske i rimske talionice.
Velike naslage troske nalaze se kod Adamuše i Briševa.
Iz Briševa potiču dva natpisa (CIL III, 13239 i 13240) koji spominju tunkcionere željeznih rudnika u 111 vij.n.e. (vilicus terratarum i vir egregius procura-tor).
U Ljubiji je pronađeno nekoliko epigrafskih spomenika od kojih su dva značajna po tome što su ih postavili rudarski funkcioneri, i to: procurator Verecundus 209 g.n.e. za vrijeme Septi-mija Severa i procurator Macrinus i vilicus Heliodorus 228 g.n.e. za vrijeme Aleksandra Severa.


PREUZETO SA: KRAJIŠKI KUTAK

Nazad na vrh Ići dole
DC nije aktivan
Uploader
Uploader
avatar


Broj poruka : 31206
Points : 58308
Reputation : 18
Datum upisa : 25.03.2010

Kozara i Potkozarje Empty
PočaljiNaslov: Re: Kozara i Potkozarje   Kozara i Potkozarje Icon_minitimeČet 29 Mar - 18:35

Na osnovu ovih nalaza možemo zaključiti da se u Briševu ili Ljubiji nalazilo sjedište rudarske administracije i uprave za ovaj kraj (287,93).
U predjelu Novog Grada ustanovljeni su ostaci rimskih zgrada u Dervišima, Čitluku i Dvorištu.

Rakanske Barice, kod Đankić Rakana, poznate su po brojnim ostacima rimskog naselja: temelji zgrada sa mnogo odlomaka rimskog građevinskog materijala (olovne cijevi, krovna opeka i sl).
Odavde je natpis (CIL II, 8376a=13242, upor. str.. 2127 i 2328 159) i drugi ostaci.
Truhelka misli da u Rakanskim Baricama treba tražiti rimsku stanicu Clandate po Gegr. Rov. (IV, 218, upor. IV, 217=Clande), a ne u Novom Gradu kako je mislio Tomašek.
Sa Truhelkom se slaže i Pać.

PREUZETO SA: KRAJIŠKI KUTAK
Nazad na vrh Ići dole
DC nije aktivan
Uploader
Uploader
avatar


Broj poruka : 31206
Points : 58308
Reputation : 18
Datum upisa : 25.03.2010

Kozara i Potkozarje Empty
PočaljiNaslov: Re: Kozara i Potkozarje   Kozara i Potkozarje Icon_minitimePet 30 Mar - 22:40

SLOVENSKA NASELJA OD VI DO DRUGE POLOVINE XX VIJEKA

Dođoše i slovenska plemena i oni ostaviše svoje grobove koje mi danas nazivamo nekropole.
Evo pregleda nekropola ovog i bližeg područja.
Nekropola u Mahovljanima datira od X do XI vijeka.
Od 8 grobova u 4 su nađeni nakit od bronze (većinom naušnice, prstenje). Ovo je tipična slovenska nekropola (281,203).

Selo Bakinci nalazi se 4-6 km sjeverozapadno od Laktaša.
Na lokalitetu Orašje i Vinogradi nalazi se 20 stećaka (10 ploča i 10 sanduka). Spomenici nemaju ukrasa (34,101).
Nekropola Baltine Bare leži u polju između Baltinih Bara i Gomjenica kod Prijedora.
Nekropola u Baltinim Barama sadrži ukupno 243 otkrivena groba. Orijentacija grobova: sjeveroza-pad-jugoistok.

Pronađeni nakiti u grobovima su od bronze. Nekropola na Baltinim Barama pripada tipu nekropola ravnih grobova na redove, poznatih u ranom srednjem vijeku.
Redovi se pružaju u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Nekropola u Baltinim Barama svrstava se u red naj-bogatijih slovenskih nekropola u našoj zemlji (407,83).
U srednjem vijeku su nastala mnoga današnja naselja.

Za vrijeme okupacije Turaka pogranično je područje izloženo čestim napadima na sjeveru. Tako je Austrija nekoliko puta zauzimala Kozarsku Dubicu.
Ovi ratovi imali su odraza na razvoj naselja. Slobodarske tradicije ovdje su veoma jake. O tome svjedoče brojni ustanci naroda protiv okupatorske vlasti.
I to je imalo odraza na razvoj naselja. To se vidi iz monografija koje su prikazale svako gradsko naselje i vrijedniji kulturnoistorijski spomenik.

PREUZETO SA: KRAJIŠKI KUTAK
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content





Kozara i Potkozarje Empty
PočaljiNaslov: Re: Kozara i Potkozarje   Kozara i Potkozarje Icon_minitime

Nazad na vrh Ići dole
 
Kozara i Potkozarje
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Turjak, Potkozarje
» Krajisnici Darko i Milan - Kozara i Sana 2015 Singl
» Izvorna Grupa Potkozarje - 1999 - Pjesmo moja roditelja moga

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
»DVORCAFE« :: 2 » DISKUSIJE RAZNE IGRE KOMENTARI « :: Zavičaj-
Skoči na: