Dvor na Uni

Dvor se nalazi u južnom dijelu Banovine
nedaleko od ušća rječice Žirovac u Unu.
Okolica Dvora obiluje pretpovijesnim nalazištima koja se nalaze u
selima Javornik, Matijevići, Norde i Gorička. Antički ostatci pronađeni
su u Hrtiću. Na ovom prostoru zna se za rudarstvo već od 1463. kada su
Šubići Zrinski dobili kraljevu povlasticu za vađenje srebra u
Gvozdanskom i Majdanu. Turski prodori rezultirali su gradnjom utvrda u
15. i prvoj polovini 16. stoljeća poput Gvozdanskog i Pedlja koji su
pripadali grofovima Zrinski. Godine 1556. dvorsko područje zauzimaju
Turci i drže ga do 1718. godine.


Tek
nakon povlačenja Turaka početkom 18. stoljeća i utvrđivanja granice
prema Turskoj na obali rijeke Une izgrađena je drvena zgrada za
zapovjednika koja je utvrđena opkopom i palisadom. Potom je izgrađeno
još nekoliko kuća. Bio je to začetak naselja koje se nalazilo na terasi
(podovi) iznad rijeke pa stoga i dobiva naziv Podovi. Opisuje ga Ivan
Draskovic 1732. godine. Kako su Podovi dio Vojne krajine razvijaju se
kao tipično naselje, što je značilo da se oko središnjeg kvadratnog
parka smještaju zgrade vojne uprave.



Nakon što je 1775. godine posjetio granicu i prespavao u Podovima
car Josip II. Podovi mijenjaju ime u Dvor. Ipak će se usporedo javljati
oba imena još preko sto godina. Već 1780. osnovana je škola no školska
zgrada bit će sagrađena tek 1859. godine. Početkom 19. stoljeća uz park
gradi se kapela Svetog Petra i Pavla, a kasnije i parohijska crkva.
Dvor postaje sjedište satnije što utječe i na gradnju građanskog dijela
naselja koje se smješta uz prilazne ceste. Zgrade su najvećim dijelom
prizemnice te nekoliko jednokatnica. Do kraja ovog stoljeća Dvor,
razvojačenjem Vojne krajine 1881. postaje dio Zagrebačke županije. U to
vrijeme upravni kotar Dvor zauzima površinu od 504,88 km2 i ima 19.518
stanovnika. Početak 20. stoljeća dočekao je Dvor nepromijenjene
strukture naselja koja je karakteristično malogradska. Uz poljoprivredu
i stočarstvo javlja se obrtništvo, a razvija se i društveni život
osnivanjem pjevačkog i tamburaškog društva, čitaonice i športskih
udruga. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije mjesto dobiva ime Dvor na Uni.




Dvor je i zbog svog prometnog položaja postao mjesno
središte s općinom, školom, poštom, zdravstvenom ustanovom,
prodavaonicama, ugostiteljskim objektima i zanatskim radionicama.
Teritorijalnim ustrojem Dvor je mijenjao status tako da je 1929. bio
kotar u sastavu Vrbaske banovine.
Prvu srednju školu dobiva Dvor 1974.







Danas u gospodarstvu prevladavaju
poljoprivreda, stočarstvo i drvna proizvodnja. Razvoj srednjeg i malog
poduzetništva te osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje sigurno će
potaknuti demografsku obnovu. Problemi s kojima se ovaj prostor susreće
su zajednički svim područjima Hrvatske koja su bila pod okupacijom.
Danas su u mjestu: općina, općinski sud, dom zdravlja, veterinarska
stanica, pošta, škola, knjižnica, ispostave Hrvatskih šuma i Hrvatske
elektroprivrede. Obnavlja se rad kulturnih i športskih udruga kao i
vatrogasaca. Dvor ima izvrsne uvjete za razvoj lovnog i ribolovnog
turizma.