Mir Božji, Hristos se rodi - Pravoslavni vjernici danas slave Božić
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave najradosniji hrišćanski praznik Božić – dan rođenja Isusa Hrista.Svi hrišćani slave Božić kao opštu slavu, jer je to dan rođenja najsvetijeg djeteta u istoriji čovječanstva, dan rođenja Spasitelja. Dolaskom sina Božijeg među ljude na zemlji počinje i nova era u istoriji čovječanstva.
Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva. Pravoslavni vjernici koji poštuju Јulijanski kalendar, danas slave Božić - rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik.
U hrišćanstvu Božić označava dolazak Boga na zemlju, čija je misija spasenje ljudskog roda i predstavlja ispunjenje obećanja da Bog neće napustiti čovjeka, već će mu poslati Spasitelja. Za Božić se ljudi, umjesto uobičajenog pozdrava, pozdravljaju sa "
Hristos se rodi" i otpozdravljaju sa "
Vaistinu se rodi".
Božić je, uz Vaskrs, jedan od dva najveća hrišćanska praznika. To je dan kada se slavi rođenje Hristovo i kada je duh malog Isusa sveprisutan među ljudima, donoseći im mir i praštanje. Pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. januara, kada počinje Božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.
Božić je praznik čitave porodice i zato bi njeni članovi tokom prazničnih dana trebalo da budu zajedno. Vjernici koji slave Božić dan počinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom.
S obzirom na mesijansku službu Hrista, koji je, prema Svetom pismu "…radi nas ljudi i radi našeg spasenja sišao s nebesa i postao čovjek…" njegovo rođenje je najradosniji događaj u istoriji ljudskog roda.
Božić u hrišćanskoj religiji predstavlja najradosniji, a pored Vaskrsa i najznačajniji sveti praznik, ustanovljen još od apostolskih vremena.
Proslava Božića za Srbe, Ruse i pripadnike Јerusalimske patrijaršije počela je tačno u ponoć između 6. i 7. januara. Proslavu rađanja novog života, djetinjstva i roditeljstva prate najljepši vjerski običaji i obredi. Kako navodi sveti Јovan Zlatousti, Božić je izvor svih hrišćanskih praznika, jer da nije bilo Hristovog rođenja, ne bi bilo ni krštenja, ni vaskrsenja, ni drugih. Ili kako kaže Njegoš: Nema dana bez očnoga vida, niti prave slave bez Božića. Јer, ono što su "oči za tijelo i tjelesni život, to je Hristovo rođenje za dušu i za sveukupni smisao ljudskog i vasionskog življenja i opšteg postojanja".
Redakcija BL PORTAL-a svim svojim čitaocima koji slave, čestita Božić uz pozdrav: Mir Božji, Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!Simboli Božića je slama, koja predstavlja jasle u vitlejemskoj pećini u koje je položen novorođeni Isus, zatim novčići koji u slami simbolišu zlato kojim je darovan Isus. Orasi u slami i u ćoškovima sobe simbolišu to da Bog vlada nad sve četiri strane svijeta, dok kađenje kuće predstavlja simbol smirne i tamjana kojima je, takođe, darovan Hrist. Proslavu Božića obilježava i položajnik, gost na Božić, a najčešće je to muško dijete ili mladić, a položajnik se prima kao sam Gospod - koji svojim rođenjem u sve domove ljudske donosi mir i dobru volju.
Neizostavni simbol Božića je i Badnjak, koji predstavlja grane kojima je založena vatra po Isusovom rođenju. To je i simbol Isusa Hrista koji je u naponu svoje snage, silom svoga Božanstva, raskinuo lance ropstva grijehu, preporodio čovjeka i u njemu razbuktao plamen ljubavi prema dobru, vrlini - prema Bogu, najvećem dobru, omogućivši mu spasenje od grijeha, zla i vječne smrti - smrti duhovne, kao što i mlad cerić, odnosno hrastić, silinom svojom razbuktava vatru na ognjištu i jarkim plamenom obasjava čitav dom.
HRISTOS SE RODI! U pravoslavnom svijetu običaji se razlikuju od zemlje do zemlje, a svaki narod je unio je nešto od svoje tradiciju u proslavljanje praznika. U Rusiji je običaj da se porodice okupljaju za stolom na Badnje veče, a zatim slijedi posebna večera bez mesa. Glavno jelo se zove "kutja". Večera se priprema od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i maka (simboli sreće i mira). To se smatra "svetom večerom", a servira se na bijelom stolnjaku koji simbolizuje bijelo platno u koje je Hrist uvijen po rođenju.
U prostoriju se unese nešto slame kao podsećanje na skromno okruženje u kom je Isus rođen, a velika bijela sveća postavlja se na sredinu stola u znak objave da je Hrist svijetlo svijeta.
Pravoslavci u Siriji i Egiptu Božić proslavljaju slično kao Rusi, jer su ruski sveštenici donijeli pravoslavlje na Bliski istok i u Afriku.
U Ukrajini je najvažniji dio proslave večera na Badnje veče koju zovu Sveta večera, kada se u kuću unosi snop pšenice. Taj običaj se naziva diduh (dedin duh) i simboliše pretke i želju da godina dobro rodi. U gradskim porodicama, "diduh" je prustan u snopovima pšenice koji se stave u vazu.
U Makedoniji 5. januara djeca pjevaju božićne pjesme od vrata do vrata - to su kolede. Dan kasnije, na Badnje veče slijedi unošenje "badnika" na kućno ognjište. Drvo se prije toga isječe na tri dijela (što predstavlja Sveto trojstvo), a sva tri dijela u kuću unese otac.
U Gruziji na Badnje veče se čeka da sat otkuca 12 puta, a zatim počinje večera uz tradicionalno gruzijsko vino.
Vjernici Јerusalimske patrijaršije za Badnji dan i Božić obilno jedu slatkiše - najčešće kadaif. Suvo voće, poput urmi, kajsija, grožđa i šljiva, zajedno sa lješnicima, bademima ili orasima, takođe su popularni. Za Božić se tradicionalno spravlja poseban obrok pripremljen od jagnjećeg mesa.
Ostale pravoslavne crkve i zemlje već su proslavile Badnje veče i Božić 24. i 25. decembra.
(Agencije)
Naslov: Mir Božji, Hristos se rodi - Pravoslavni vjernici danas slave Božić 
07.01.18 0:52
